Manifestacija Od zrna do pogače - Vučedolski kruh

Vukovarski gimnazijalci u uprizorenju Vučedolaca na manifestaciji "OD ZRNA DO POGAČE" povodom paljenja prve adventske svijeće 27. studenog 2016.

***
Vučedolski kruh - žitarice kao bitan dio ishrane Vučedolaca prije 5 tisuća godina

Promjenom klime nakon posljednjeg ledenog doba, mijenja se način života ljudi. Najočitije promjene dogodile su se u području jugozapadne Azije i sjeverne Afrike, u tzv. „Plodnom polumjesecu“, gdje prije 10 tisuća godina počinje razvoj zemljoradnje.

Domesticirana pšenica – einkorn (jednozrna pšenica, Triticum monococcum) i emmer (dvozrna pšenica, Triticum dicoccum) uz ječam (Hordeum vulgare) postaju važan izvor prehrane i glavni usjevi neolitičkih oranica. Razvojem zemljoradnje, uzgoj žitarica se širi prema Maloj Aziji i Europi, te prije 8 tisuća godina dolazi i na naše plodno tlo.

Arheobotaničke analize potvrđuju kako su u okolici Vučedola, za vrijeme vučedolske kulture (3000 – 2500 p.K.) bila obrađena polja s velikim udjelom žitarica (88 %) naspram divljih trava (10 %). Upravo su jednozrna pšenica, ječam i dvozrna pšenica kulture koje su prevladavale na vučedolskim poljima.

Nalazi kamenih žrvnjeva i rastirača na podnicama vučedolskih kuća potvrđuju žitarice kao bitan dio ishrane. Žrvnjevi, ploče na kojima se pomoću kamena rastirača drobe i melju žitarice, poznati su nam i s prikaza staroegipatskih crteža i figura. Osoba koja je mljela, kleknula bi uz žrvanj postavljen na podu i pomicala kamen rastirač naprijed-natrag. Grublje drobljene žitarice bile su sastavni dio kaša i juha, dok se od sitnije mljevenog zrnja dobivalo brašno za izradu kruha.

Uz pomoć kružnih keramičkih ploča i plitkih posuda koje se postave u vatru ili žeravicu s dnom prema gore, na ravnoj površini mogao se peći kruh, pogače ili lepinje. Nalazi keramičkih modela krušnih peći, koji u minijaturi imitiraju peći koje su se nalazile uz kuće, potvrda su kako su žitarice, uz meso domaćih i divljih životinja i ribu, bile osnova života Vučedolaca prije 5 tisuća godina.